Odabir pravnog oblika poslovanja jedna je od najvažnijih odluka koju budući poduzetnik donosi prije pokretanja posla. Ovaj izbor određuje razinu osobne odgovornosti, porezne obveze te administrativne zahtjeve s kojima će se poduzetnik susretati tijekom poslovanja. Nema univerzalnog odgovora na pitanje koji je oblik poslovanja najbolji, jer on uvelike ovisi o veličini i vrsti djelatnosti, planiranom prometu te dugoročnim poslovnim ciljevima. Najčešći oblici poslovanja u Hrvatskoj su obrt, jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) i društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), a svaki od njih ima svoje prednosti i ograničenja.
Obrt je najjednostavniji i najbrži način pokretanja poslovanja. Otvara se uz minimalne troškove, administracija je jednostavna, a paušalni način oporezivanja čini ga privlačnim rješenjem za manje poduzetnike i freelancere. Glavni nedostatak obrta jest to što obrtnik odgovara za poslovne obveze svojom cjelokupnom osobnom imovinom, što predstavlja određeni rizik, osobito u djelatnostima s većim ulaganjima ili potencijalnim gubicima. Ipak, obrt je odlično rješenje za one koji žele započeti s manjim opsegom poslovanja i postupno ga razvijati.
Obrti se dijele na slobodne, vezane i povlaštene. Slobodni obrti mogu se obavljati bez posebne stručne spreme, uz ispunjenje osnovnih zakonskih uvjeta. Za vezane obrte, poput frizera, automehaničara ili stolara, potrebna je odgovarajuća stručna kvalifikacija – srednja stručna sprema, majstorski ispit ili dokaz o osposobljenosti. Povlašteni obrti, kao što su morski ili slatkovodni ribolov, zahtijevaju posebnu dozvolu koju izdaje nadležno tijelo.
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, poznato kao j.d.o.o., predstavlja korak prema ozbiljnijem obliku poslovanja. Za osnivanje je potreban minimalan temeljni kapital od jednog eura, što ga čini dostupnim svima koji žele započeti poduzetnički put, ali uz veću razinu sigurnosti. Vlasnici j.d.o.o.-a ne odgovaraju osobnom imovinom za obveze društva, već samo do visine uloženog kapitala. Za j.d.o.o. specifična je obveza izdvajanja 25% godišnje dobiti u zakonske rezerve, koje se mogu koristiti isključivo za povećanje temeljnog kapitala ili pokrivanje gubitaka. Preostalih 75% dobiti može se isplatiti vlasnicima. Kada rezerve dosegnu iznos od 2.500 eura, društvo se može preoblikovati u d.o.o., čime prestaje obveza daljnjeg izdvajanja u rezerve, a cjelokupna dobit postaje dostupna za isplatu.
Društvo s ograničenom odgovornošću, odnosno d.o.o., tradicionalno se smatra najstabilnijim i najuglednijim oblikom poslovanja. Za osnivanje je potreban temeljni kapital od najmanje 2.500 eura, a vlasnici imaju ograničenu odgovornost, što znači da osobna imovina nije ugrožena u slučaju poslovnih problema. D.o.o. pruža mogućnost zapošljavanja većeg broja ljudi te lakši pristup kreditima i investitorima. S druge strane, proces osnivanja, vođenja i zatvaranja je složeniji, a troškovi su viši nego kod obrta ili j.d.o.o.-a.
Prilikom donošenja odluke o tome koji je oblik poslovanja najisplativiji, važno je razmotriti nekoliko čimbenika: visinu očekivanih prihoda, planove za rast, broj zaposlenih i razinu rizika. Paušalni obrt često je najpovoljniji za one koji tek započinju, imaju manji promet i žele jednostavno poslovanje uz minimalne troškove. J.d.o.o. je dobar izbor za one koji žele zaštititi osobnu imovinu i stvoriti temelje za buduće širenje, dok je d.o.o. prikladan za ozbiljnije projekte i poduzetnike koji planiraju zapošljavanje i ulaganja.
Izvori:
Hrvatski zavod za zapošljavanje (2022). Kako odabrati oblik poslovanja?. Preuzeto s https://poduzetni.mjere.hr/2022/01/26/kako-odabrati-oblik-poslovanja/
Hrvatska obrtnička komora. Obrt i oblici obrta. Preuzeto s https://www.hok.hr/gospodarstvo-i-savjetovanje/registracija-obrta/obrt-i-oblici-obrta
Erste Banka. Pravni oblici poslovnog subjekta. Preuzeto s https://www.erstebank.hr/hr/poslovni-klijenti/financiranje/poduzetnicki-starter-program-za-poduzetnike-pocetnike/poduzetnicke-teme-za-uspjesno-poslovanje/pravni-oblici-poslovnog-subjekta