Zbog brojnih poreznih pogrešaka koje smo uočili tijekom naše dugogodišnje prakse, objavljujemo ovaj članak kako bismo informirali naše klijente i pomogli im u izbjegavanju poreznih sankcija.
Kada se obavljaju isplate nerezidentima koje se odnose na kamate, dividende, udjele u dobiti, autorske naknade te naknade za druga prava intelektualnog vlasništva (patenti, licencije, uporaba imena, znakova i dizajna te naknade za softver ako je isti nabavljen radi prodaje ili daljnjeg razvitka, dok se porez po odbitku ne plaća na naknade za softver ako se radi o kupnji softvera za korištenje), važno je razmotriti nekoliko aspekata:
- Tko je obveznik plaćanja poreza, tko ga obračunava i uplaćuje te kome se plaća?
- Koja je osnovica za obračun poreza?
- Kada se porez plaća?
- Koji su uvjeti za olakšicu u pogledu niže ili nulte porezne stope?
- Kako se vrši povrat poreza?
Naš članak detaljno objašnjava postupke obračuna poreza po odbitku.
Porezni obveznik plaćanja poreza po odbitku je tuzemni isplatitelj koji isplaćuje naknade nerezidentima (inozemnim primateljima). Osnovica za obračun poreza je bruto iznos naknade, dok je isplatitelj odgovoran za obračun i uplatu poreza. U praksi, to znači da se iznos naknade umanjuje za iznos poreza koji isplatitelj mora obustaviti i uplatiti na račun porezne uprave. Porez po odbitku plaća se po stopi od 10% na dividende i udjele u dobiti, dok se stopa od 15% primjenjuje na ostale prethodno navedene naknade.
Međutim, izmjenama Zakona o porezu na dobit, koje su stupile na snagu 12. listopada 2023., uvedene su značajne promjene. Najvažnija izmjena odnosi se na ukidanje obveze plaćanja poreza po odbitku na usluge tržišnih istraživanja, poreznog i poslovnog savjetovanja te revizorske usluge plaćene inozemnim osobama. Također, uvedena su izuzeća za kamate, autorske naknade, dividende i udjele u dobiti za društva iz Europskog gospodarskog prostora (Norveška, Island, Lihtenštajn), kao i između povezanih društava unutar EU. Istovremeno, povećana je stopa poreza po odbitku s 20% na 25% za naknade i usluge isplaćene osobama iz država na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija.
U dosadašnjoj praksi, mnogi ulagači iz jedne države članice EU koji ostvaruju prihode od dividendi ili kamata u drugoj državi članici suočavali su se s dvostrukim oporezivanjem – prvo u zemlji isplatitelja, a potom i u zemlji svog poreznog prebivališta. Iako bilateralni porezni ugovori omogućuju povrat preplaćenog poreza, ovi postupci često su spori, skupi i administrativno zahtjevni. Nedostatak standardizacije među državama članicama dodatno komplicira situaciju (Europska komisija procjenjuje da investitori moraju ispunjavati više od 450 različitih obrazaca), što često dovodi do odustajanja od prava na povrat preplaćenog poreza.
Kako bi se riješili ovi problemi, Vijeće Europske unije usvojilo je novu direktivu, poznatu kao FASTER (Faster and Safer Tax Excess Relief), koja uvodi niz mjera za pojednostavljenje i ubrzanje povrata poreza na prekogranična ulaganja, smanjenje administrativnih prepreka i jačanje borbe protiv poreznih prijevara.
Jedna od ključnih novosti jest uvođenje digitalne potvrde o poreznoj rezidentnosti (eTRC), koja će omogućiti standardiziranu i automatsku identifikaciju ulagača u svim državama članicama. Ova potvrda pojednostavit će primjenu oslobođenja od poreza po odbitku ili povrat preplaćenog poreza, čime će značajno ubrzati porezni postupak za ulagače. Prema prijedlogu direktive, porezne vlasti izdavat će digitalne potvrde unutar jednog radnog dana od zahtjeva poreznog obveznika, osim u slučaju tehničkih poteškoća. Certifikat će vrijediti tijekom cijele kalendarske godine i moći će se koristiti za više zahtjeva za povrat.
Direktiva također predviđa dva nova ubrzana postupka za povrat poreza po odbitku. Prvi model je „oslobođenje na izvoru“, prema kojem se prilikom isplate dividendi ili kamata odmah primjenjuje odgovarajuća umanjena porezna stopa. Drugi model temelji se na „brzom povratu“, gdje se preplaćeni porez vraća unutar 50 dana od isplate dividende ili kamate. Države članice moći će odlučiti hoće li primijeniti jedan od ova dva sustava ili oba, ovisno o svojoj administrativnoj spremnosti i tržišnim uvjetima.
FASTER također uvodi strože kontrole nad financijskim posrednicima, poput banaka, investicijskih platformi i drugih institucija koje u ime klijenata upravljaju ulaganjima. Njima će biti nametnute nove standardizirane obveze izvješćivanja, kako bi se nacionalnim poreznim tijelima omogućilo bolje praćenje transakcija i otkrivanje sumnjivih aktivnosti. U tu će svrhu biti uspostavljeni nacionalni registri ovlaštenih financijskih posrednika, a na razini EU-a bit će pokrenut jedinstveni portal putem kojeg će se olakšati pristup tim podacima.
Sve države članice bit će obvezne integrirati nova pravila u svoja zakonodavstva do kraja 2028. godine, a njihova potpuna primjena očekuje se od 1. siječnja 2030. Direktiva FASTER predstavlja važan iskorak u modernizaciji i usklađivanju poreznih sustava unutar EU-a, uz istovremeno jačanje zaštite ulagatelja i efikasniju provedbu poreznih propisa.
Izvori
Vijeće Europske unije (2024). Oporezivanje: Vijeće usvaja nova pravila za postupke oporezivanja po odbitku. Preuzeto s:
https://www.pwc.lu/en/newsletter/2023/european-commissions-proposal-tax-relief-procedures.html https://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2024/12/10/taxation-council-adopts-new-rules-for-withholding-tax-procedures-faster/
PwC Luxembourg. (2023). FASTER: European Commission's Proposal to Streamline Withholding Tax Relief Procedures. Preuzeto s https://www.pwc.lu/en/newsletter/2023/european-commissions-proposal-tax-relief-procedures.html
TEB. (2021). Porez na dobit po odbitku. Preuzeto s https://www.teb.hr/novosti/2021/porez-na-dobit-po-odbitku/
RRiF. (2021). Novosti u plaćanju poreza po odbitku. Preuzeto https://www.rrif.hr/novosti_u_placanju_poreza_po_odbitku-2298-vijest/